Latinska Amerika širi rafinerijske kapacitete: Dos Bocas i kubanski projekti mijenjaju regiju
Meksička Dos Bocas i kubanski projekti modernizacije obnavljaju latinoameričke rafinerijske kapacitete, mijenjajući trgovinske tokove relevantne za hrvatski uvoz derivata.
Meksička rafinerija Dos Bocas u državi Tabasco, projekt vrijedan 17 milijardi američkih dolara koji je odobrio bivši predsjednik Andrés Manuel López Obrador, konačno je u travnju 2026. dosegnula puni kapacitet od 340.000 barela dnevno. Istodobno, kubanski Cienfuegos prerađivački kompleks, obnovljen ruskim i kineskim ulaganjima vrijednim 1,8 milijardi dolara, počeo je s proizvodnjom 150.000 bpd kvalitetnih derivata.
Te dvije investicije obrću trend u kojem je Latinska Amerika postala neto uvoznik rafiniranih proizvoda iz SAD-a. Meksiko, koji je u 2024. uvozio 1,1 milijun barela benzina i dizela dnevno, planira do 2028. smanjiti uvoz na ispod 400.000 bpd, dok Kuba želi postati izvoznik prema venezuelskim i karipskim tržištima.
Za europske rafinerije, uključujući INA-u, ove promjene su dvosmjerno relevantne. S jedne strane, smanjenje meksičkog uvoza američkih derivata oslobađa ponudu na svjetskom tržištu, što povećava konkurenciju na Mediteranu. S druge strane, kubanska proizvodnja niskosumpornog brodskog goriva (VLSFO) može utjecati na cijene na atlantskim rutama, indirektno mijenjajući marže na Jadranu.
Hrvatski uvoz dizela u 2025. iznosio je 870.000 tona, prvenstveno iz Italije i Grčke, dok je izvoz INA-inih derivata u Mađarsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu dosegao 1,2 milijuna tona. Ako se mediteransko tržište zapljusne dodatnim količinama jeftinijih američkih derivata preusmjerenih s meksičkog tržišta, INA-ina premium pozicija mogla bi se naći pod pritiskom.
Pemex, državna meksička naftna kompanija, koja je iza projekta Dos Bocas, godinama se borio s dugovima koji su prešli 105 milijardi dolara. Nova administracija predsjednice Claudije Sheinbaum najavila je restrukturiranje, ali Dos Bocas ostaje politički simbol energetskog suvereniteta. Tehnički, rafinerija prerađuje teško sumporno meksičko Maya, čime ostavlja ruke slobodne za izvoz lakših vrsta poput Olmeca u Europu i Aziju.
Kubanski projekt Cienfuegos zanimljiv je iz geopolitičkog kuta. Modernizacija ne bi bila moguća bez kineske kompanije CNPC i ruske Rosneft, što jača utjecaj Pekinga i Moskve na karipskom području. Američke sankcije i dalje ograničavaju protok dolarskih transakcija, ali se trgovina sve više odvija u kineskim juanima, što je trend prisutan i u drugim energetskim transakcijama Globalnog juga.
Janaf prati ova kretanja zbog svojeg jugoistočnoeuropskog tržišta. Iako latinoamerička sirova nafta nije presudna za hrvatske kupce, eventualni preusmjereni tokovi VLCC tankera mogli bi smanjiti dostupnost flote na atlantskim rutama i podići cijene najma brodova. To bi se moglo odraziti i na cijenu opskrbe rijekčke rafinerije meksičkim Mayom, koja se povremeno koristi kao komponenta u INA-inom miksu zbog koksarnih kapaciteta sposobnih preraditi visokosumporne sorte.
