OPEC+ produljuje dobrovoljna smanjenja proizvodnje od 2,2 milijuna bpd do kraja 2026.
Savez OPEC+ potvrdio je nastavak dobrovoljnih rezova od 2,2 milijuna barela dnevno do kraja 2026., šaljući signal stabilnosti cijena prema europskim rafinerijama i INA-i.
Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici, predvođeni Saudijskom Arabijom i Rusijom, dogovorili su produljenje dobrovoljnih rezova proizvodnje od 2,2 milijuna barela dnevno (bpd) do kraja 2026. godine. Odluka, donesena na ministarskom sastanku u Beču, znatno premašuje očekivanja analitičara koji su predviđali postupno vraćanje proizvodnje već u drugoj polovici 2026.
Cijena Brenta odmah je reagirala skokom od 4,3 posto, dosegnuvši 84,20 američkih dolara po barelu, dok je WTI prešao razinu od 80 dolara. Za hrvatsko gospodarstvo, koje uvozi više od 75 posto sirove nafte, ova odluka znači produljeno razdoblje povišenih troškova nabave za rafineriju INA-e u Rijeci, ali istodobno otvara prostor za stabilnije marže prerade.
Saudijska Arabija samostalno snosi teret od 1 milijun bpd dobrovoljnog smanjenja, dok preostalih 1,2 milijuna bpd pokrivaju Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Irak, Kazahstan, Alžir i Oman. Ruski ministar Aleksandar Novak naglasio je da je cilj saveza obraniti pod cijenu od 80 dolara, smatranu nužnom za fiskalnu ravnotežu članica.
Hrvatska, kao članica Europske unije, izložena je dvostrukom pritisku: višim cijenama uvoza i istodobnom obvezom postupnog smanjenja udjela fosilnih goriva u energetskoj bilanci. Janaf, operater Jadranskog naftovoda, ipak bi mogao profitirati od preusmjeravanja tokova prema srednjoj Europi, posebice za mađarsku MOL Grupu i češke rafinerije, koje traže alternative ruskoj nafti iz naftovoda Družba.
Analitičari iz Goldman Sachsa procjenjuju da bi prosječna cijena Brenta u 2026. mogla iznositi 86 dolara po barelu, što je 12 dolara više od prethodne prognoze. Za hrvatske potrošače to bi moglo značiti zadržavanje maloprodajnih cijena Eurosupera 95 iznad 1,50 eura po litri kroz cijelu godinu, uz pritisak na inflaciju koja se nedavno spustila ispod 3 posto.
Strateški, odluka OPEC+ jača poziciju terminala LNG-a na Krku kao alternativnog energetskog izvora. Iako se radi o plinu, a ne nafti, korelacija cijena energenata znači da bi povećana potražnja za ukapljenim prirodnim plinom mogla dodatno opravdati planirano proširenje kapaciteta terminala s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, projekt koji EU sufinancira preko mehanizma Connecting Europe Facility.
Sljedeći ministarski sastanak OPEC+ zakazan je za lipanj 2026., kada će se preispitati provedba kvota. Mnogi sumnjaju u disciplinu Iraka i Kazahstana, koji su tijekom 2025. premašivali dogovorene razine, što bi moglo destabilizirati postignuti konsenzus i izazvati pad cijena nafte ranije nego što tržišta očekuju.
