Tenzije u Crvenom moru podižu vozarine tankera za 60 posto i preusmjeravaju globalne tokove
Nastavak napada na brodove u Crvenom moru podigao je tankerske vozarine za 60 posto, prisiljavajući brodare na zaobilazak Rta dobre nade i mijenjajući uvozne troškove za INA-u.
Tenzije u Crvenom moru, izazvane nastavljenim napadima jemenskih Huta na komercijalne brodove unatoč povremenim prekidima vatre, podigle su prosječne tankerske vozarine za 60 posto u odnosu na prvi kvartal 2025. Pokazatelj Worldscale za rutu Bliski istok - Mediteran skočio je na 145 bodova, dok je za VLCC tankere prosječna dnevna zarada premašila 95.000 dolara, najvišu razinu u 18 mjeseci.
Otprilike 75 posto tankera koji prevoze naftu iz Saudijske Arabije, Iraka i UAE u Europu sada zaobilazi Suecki kanal i plovi oko Rta dobre nade. To produljuje putovanje za 14 dana i povećava potrošnju goriva za 1,8 milijuna dolara po putovanju. Brodski osiguravatelji poput Lloyda's of London nametnuli su dodatne premije rizika u iznosu od 0,7 posto vrijednosti tereta za prolaz Crvenim morem.
Za INA-u i hrvatsko tržište, posljedice su konkretne. Terminal Omišalj, koji je u 2025. prihvatio 38 tankera s bliskoistočnom naftom, suočava se s dužim rokovima isporuke i većim troškovima logistike. Procjenjuje se da bi dodatni trošak po toni iznosio između 8 i 12 dolara, što se na razini godišnjeg uvoza od oko 3 milijuna tona prevodi u 24-36 milijuna dolara dodatnih troškova.
Janaf u tom kontekstu jača svoju ulogu kao alternativna ruta. Kompanije koje koriste hrvatski naftovod za opskrbu rafinerija u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj sada još intenzivnije razmatraju prelazak s tradicionalnih sjevernoeuropskih ruta preko Rotterdama na južne preko Omišlja. Iako brodovi i dalje moraju zaobilaziti Crveno more, ukupna duljina putovanja do Jadrana je manja nego do Sjevernog mora.
Geopolitički kontekst dodatno se zaoštrio nakon što su američke i britanske snage u travnju 2026. provele novi val zračnih udara na pozicije Huta. Iran, koji finansira pobunjenički pokret, optužen je za isporuku naprednih protubrodskih raketa i bespilotnih letjelica. Egipatski prihodi od Sueckog kanala pali su u 2025. na 4,1 milijardu dolara, više od polovice manje nego u 2023., što stvara dodatni gospodarski pritisak.
Europska komisija pokrenula je u veljači 2026. EUNAVFOR Aspides II, proširenu pomorsku misiju s 12 ratnih brodova, uključujući hrvatski raketni čamac "Vukovar" kao logističku potporu. Misija je do svibnja 2026. ispratila više od 380 komercijalnih brodova, ali kapacitet nije dovoljan za potpunu sigurnost prolaza.
Dugoročno, ova kriza ubrzava strukturne promjene u brodogradnji i logistici. Naručene su nove serije ledom ojačanih VLCC tankera za rutu Sjevernim morskim putem preko Rusije, a Kina povećava ulaganja u luke u Pakistanu, Mjanmaru i Africi. Za Europu, lekcija je jasna: pomorska sigurnost postaje neodvojiv element energetske politike, a Hrvatska kao članica NATO-a i pomorska zemlja u tom procesu dobiva sve značajniju ulogu.
