Usporavanje rasta električnih vozila mijenja prognoze potražnje za benzinom u 2026.
Usporeniji rast prodaje električnih vozila navodi rafinerije, uključujući INA-u, na povećavanje prognoza potražnje za benzinom u 2026. i odgodu zatvaranja prerađivačkih kapaciteta.
Globalna prodaja električnih vozila u prvom kvartalu 2026. porasla je samo 9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, znatno ispod očekivanih 22 posto. Glavni razlozi su ukidanje subvencija u Njemačkoj i SAD-u, kineski višak proizvodnih kapaciteta koji vrši pritisak na cijene, te zabrinutost potrošača oko nedovoljne infrastrukture punionica.
Posljedica je revizija prognoza potražnje za naftnim derivatima. Međunarodna agencija za energiju (IEA) povećala je projekciju globalne potražnje za benzinom u 2026. za 480.000 bpd, na ukupno 27,8 milijuna bpd, prvi takav rast nakon tri uzastopne godine smanjenja. ExxonMobil i Shell istodobno su odgodili planove za zatvaranje europskih rafinerijskih jedinica, naglašavajući da je tržište još daleko od strukturnog pada.
Za INA-u, ova vijest dolazi u pravom trenutku. Rafinerija u Rijeci, koja je 2024. završila modernizaciju vrijednu 600 milijuna eura uz fokus na proizvodnju kvalitetnih derivata, sada može računati na duže razdoblje povoljnih marži. Bruto rafinerijska marža u Mediteranu kretala se u prvom kvartalu 2026. na razini od 7,80 dolara po barelu, što je za 38 posto više nego u prosjeku 2024.
Hrvatsko tržište motornih goriva također pokazuje znakove otpornosti. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, potrošnja Eurosupera 95 u 2025. iznosila je 822 milijuna litara, što je samo 1,4 posto manje nego 2024. Udio električnih vozila u novim registracijama porastao je s 5,8 na 7,9 posto, ali baza ostaje skromna jer hibridna i benzinska vozila i dalje dominiraju.
Ipak, dugoročni trend ostaje nepromijenjen. EU Fit for 55 paket predviđa zabranu prodaje novih automobila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem od 2035., a Hrvatska je tu obvezu prenijela u nacionalno zakonodavstvo. Ministarstvo prostora i energetike planira do 2030. izgraditi 8.500 javnih punionica, u odnosu na sadašnjih 2.300, uz potporu Modernizacijskog fonda EU-a u iznosu od 180 milijuna eura.
Rafinerije se time prilagođavaju strategiji "posljednjeg igrača". Onaj tko zadrži operativne kapacitete dok konkurencija zatvara pogone, ostvarit će premium marže u tranzicijskom razdoblju. INA i njezin većinski vlasnik MOL Grupa upravo tu vide priliku. Rafinerija u Sisku, prenamijenjena u logističko-skladišni terminal i postrojenje za bioderivate, dopunjuje portfelj koji se prilagođava postupnoj dekarbonizaciji bez napuštanja fosilnog jezgrenog poslovanja.
Investitori reagiraju pozitivno. Dionice INA-e na Zagrebačkoj burzi porasle su tijekom prva četiri mjeseca 2026. za 18 posto, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih sedam godina. Tržište kapitala očito vjeruje da će naftno-rafinerijski poslovni model i dalje generirati novčani tijek znatno duže nego što se to još nedavno predviđalo, što daje INA-i prostor za ulaganje u tranzicijske projekte poput zelenog vodika i biogoriva.
