NEOM započinje komercijalnu proizvodnju zelenog vodika: 600 tona dnevno za izvoz
Saudijski mega-projekt NEOM ušao je u komercijalnu fazu proizvodnje zelenog vodika, otvarajući novu eru izvoza čistih energenata prema Europi i postavljajući referentnu točku za hrvatske projekte.
NEOM Green Hydrogen Company, zajedničko ulaganje saudijskog ACWA Powera, američkog Air Productsa i NEOM-a, službeno je u lipnju 2026. ušao u fazu komercijalne proizvodnje zelenog vodika. Pogon u gradu Oxagon na sjeverozapadu Kraljevine proizvodit će 600 tona zelenog vodika dnevno, koristeći 4 gigavata solarne i vjetroelektrične energije, što ga čini najvećim svjetskim projektom te vrste.
Vrijednost ulaganja procijenjena je na 8,4 milijarde američkih dolara, a financiranje je osigurano kroz konzorcij od 23 banke, među kojima su HSBC, BNP Paribas i japanski Mizuho. Proizvodnja će se pretvarati u zeleni amonijak u količini od 1,2 milijuna tona godišnje, što je oblik pogodan za pomorski transport. Glavni kupac je njemački koncern Hyphen Hydrogen Energy, koji će amonijak rastvarati nazad u vodik u terminalu Wilhelmshaven.
Cijena zelenog vodika iz NEOM-a procijenjena je na 4,80 američkih dolara po kilogramu na isporuci u Europu, što je još uvijek dvostruko više od sivog vodika proizvedenog iz prirodnog plina, ali je za 35 posto niže od europskih projekata zelenog vodika. Saudijska Arabija time signalizira ambiciju da diversificira gospodarstvo izvan nafte u skladu s Vizijom 2030.
Za Hrvatsku, NEOM postavlja referentnu točku za vlastite ambicije u području vodika. Hrvatska strategija za vodik do 2050., usvojena 2023., predviđa 1,25 GW elektrolizatora do 2030., pri čemu bi sjeverni Jadran i okolica LNG terminala Krk mogli postati središte proizvodnje. INA istražuje projekt elektrolize u sklopu rafinerije u Sisku, vrijedan oko 200 milijuna eura, koji bi koristio sunčevu energiju iz Slavonije.
Europska komisija je 2025. odobrila prvih 720 milijuna eura potpora kroz Europsku banku za vodik za projekte u sedam zemalja članica, no Hrvatska je u prvom krugu ostala bez sredstava. Drugi natječaj, otvoren za 2026., predviđa 1,2 milijarde eura, a hrvatske tvrtke INA, HEP i Janaf priopćile su zajedničku prijavu za projekt obalnog vodikovog koridora od Krka do Mađarske.
Strateški, dolazak saudijskog amonijaka u Europu mogao bi promijeniti odnose snaga. Procjene konzultantske kuće Wood Mackenzie pokazuju da bi do 2030. između 30 i 40 posto europskog uvoza vodika moglo dolaziti iz zemalja Zaljeva, što stvara novu energetsku ovisnost koja djelomično zamjenjuje raniju od ruskog plina.
Domaća industrijska politika morat će ubrzati ako Hrvatska ne želi postati samo tranzitna zemlja za uvozni vodik. Ministarstvo gospodarstva najavilo je za jesen 2026. Nacionalnu povelju o vodiku s konkretnim poticajima za rafineriju INA-e, brodogradilišta i Petrokemiju Kutina, koja kao postojeći proizvođač amonijaka može relativno brzo prijeći na zeleni vodik kao sirovinu.
